ZRINSKIi–SULEJMAN CESTA

19stu.

sulejman

Sulejmanov pohod na Ugarsku (1526)

Na čelo Osmanlijskoga Carstva godine 1520. dospijeva jedva 26 godišnji mladić. O Sulejmanu I. po europskim kraljevskim dvorovima govorilo se da je skloniji umjetnostima negoli ratovanju. Nitko nije slutio kako želi slijediti stope svoga uzora, Aleksandra Makedonskog te mu je namjera osvajanje cijeloga svijeta, a prva meta bit će mu Kraljevina Ugarska, izmorena višedesetljetnim stalnim ratovanjem. Sultan već u tjednima nakon stupanja na prijestol izdaje zapovijed za pripremu napada, a 29. kolovoza 1521. pak zauzima Beograd, koji se onomad smatrao ključem Ugarske. Vijest poraza u zapadnom svijetu podigla je sličnu paniku kao onomad 1453. pad Bizanta. od toga vremena u Ugarskoj mogli su se nadati svega tomu kako će Sulejmanovu pažnju preokupirati druge stvari ili će iza njih stati dovoljno jaka kršćanska koalicija. Početkom 1526. postaje jasno kako napredovanje osmanlijske vojske treba zaustaviti samo i jedino ugarsko vojno rukovodstvo. Sulejman 23. travnja kreće prema sjeveru na čelu svojih 60.000 vojnika i 30. lipnja stiže pod pogranični Beograd. Nakon prelaska Save zauzima Petrovaradin i nastavlja pohod duž Dunava.


zrinyi

Put Zrinskog

Nikola Zrinski prošao je veliki put od utvrde Zrina kraj rijeke Une do zadunavskoga Sigeta. Mladi aristokrat podrijetlom iz stare grofovske obitelji prvo se ističe 1529. pri opsadi Beča, potom nakon smrti oca (1534.) provodi konzekventnu protutursku politiku. Vojni uspjesi i vjernost Ferdinandu Habsburgovcu 1542. podižu ga do hrvatsko-slavonske banske titule. Sljedećih petnaest godina na njegovim leđima leži cjelokupni teret obrane hrvatske i slavonske granice. Za njegova banovanja izgrađena je lanac krajiških utvrda sred Slavonije, čije su najistočnije karike bile utvrde Koprivnice i Đurđevca. S njima se suočava turska posada 1552. godine pale Virovitice, kojima su se vitezovi iz dana u dan borili na život i smrt. Zaleđe Zrinskog značili su 1546. stečeno Međimurje i Čakovec, odavdje su snabdijevane pogranične krajiške utvrde. Zrinski 1561. postaje kapetan Sigeta a 1563. već je kapetan cijeloga Zadunavlja, na taj način njegov zadatak bilo je oraniziranje obrane južnoga Zadunavlja. Dao je izgraditi utvrde legrada te Čurguja i kontinuirano štitio stanovnike Bobovca, Barče i Breznice. Putovi Zrinskog i Sulejmana križaju se 1566. u Sigetu i unatoč pada utvrde iz borbe ipak on izlazi kao pobjednik.